STARI GRAD I SAHAT KULA
Jedinstven grad sa dva glavna trga
Svaka priča o Starom gradu ostaviće vas bez daha, a posebno ova o Starom gradu Herceg
Novog, gdje se prepliću razne storije o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, koje su dokaz da je ovaj grad živ i da će živjeti vječno.
Prema mišljenju posjetilaca Herceg Novog svaki dio Starog grada je priča za sebe i svi ga doživljavaju na razlilčite, ali posebne načine.
Naše turiste oduševljava nestvarna energija Castelnuova, sjaj starogradskog kamena, pristupačnost i otvorenost grada i ljudi, te vrhunske ugostiteljske i turističke ponude. Ko jednom dođe u Novi, vraćaće mu se stalno.
Mali istorijski podsjetnik
Stari grad je podigao potomak Nemanjića, kralj Stefan Tvrtko I Kotromanić, davne 1382. godine u zemlji Travuniji, nazvavši ga prvobitno Sveti Stefan da bi kasnije, u daljem toku burne istorije, grad više puta mijenjao ime dok se nije našlo adekvatno i vjerodostojno ime koje je ostalo do današnjeg dana – Herceg Novi. Svaki od novih vladara i osvajača tražio je da grad bude neosvojiv i zaštićen. Zbog toga su se gradila dodatna utvrđenja, citadele i tvrđave.
Zbog toga je Stari grad Herceg Novog grad tvrđava koje su postale pravi ukras i atrakcija
primorskog grada sа jedinstvenim karakteristikаma koji privlači svojim zidinama veliki broj
turista iz cijelog svijeta.
Najpoznatija ulica u gradu, koja vodi do viševjekovnog Starog grada je Njegoševa ulica, u
kojoj se nalazi prva mala starogradska atrakcija.
Spomenik intrigantnom odžačaru – Njunju
Ulica Save Kovačevića je čuvena po spomeniku koji su Novljani podigli Njunju (Rudiju) –
odžačaru. Njunjo je bio jedan mali specifičan i prostodušan čovjek. Niskog rasta (155cm), ali veoma mudar. Iako je imao „zečju usnu“, to mu nije predstavljalo nikakav problem, naprotiv, davalo mu je šarma. Svi Novljani ga pamte u radnoj uniformi sa velikim metalnim dugmićima zakopčanim uvijek do grla. Obavezno mu je bila nakrivljena kapa na glavi, dug širok kaiš oko pasa sa koga su mu visile metalne kašike za skidanje gareži, olovne kugle i gvozdene četke.
Anegdota koja uvijek nasmije naše posjetioce je sljedeća. Kad bi ga neko od mještana pitao da dođe da mu prodžara dimnjak, Njunjo bi izvadio crni blokčić i uvjek isto odgovarao: Žao mi je, ali mogu tek poslije Nove godine. Zanimljivo je što se nikada u svome životu “burnom“ nije pomakao iz Novog. Njegov svijet bio je samo najuži centar grada – Stari Grad i Bellavista.
Luckasti Njunjo se tokom ljetnjeg perioda udvarao turistkinjama (uglavnom iz Srbije), pjevajući im razne stihove. Čudo je da, dok bi im pjevao, uopšte ne bi zamuckivao (a imao je problem sa mucanjem). Glava bi mu bila okrenuta udesno i tako bi glumio da je u transu. Posljednja i životna želja legendarnog Njunja, koja mu se nažalost nikada nije ostvarila, bila je da ode do Beograda.
Od ovog spomenika pa do glavnog trga – Trga Nikole Đurkovića ima 200 m. Zelene škure,
kamene zgrade ispod kojih se nalaze razni kafići i restorani, krase ambiijent. Ova ulica nas
vodi do najveceg trga u Herceg Novom –Nikole Đurkovića, koji je povezan sa srcem Starog
grada – Sahat kulom.
Прикажи ову објаву у апликацији Instagram
Srce Starog grada – Sahat kula
Ljudi uvjek stižu u tačno vrijeme na mjesta na kojima ih neko čeka
Kada zakoračite u Herceg Novi, Sahat kula će vas u bilo koje doba dana ili noći uvjek čekati
sa otvorenim vratima kao pravi domaćin. Velelepna, raskošna, drevna, visoka, tajanstvena,
romantična i egzotična kula – Sahat ili Sat kula, koja njeguje, čuva i oplemenjuje dušu
Castelnuova. Nikada vam neće dozvoliti da negdje zakasnite i konstantno će vas obavještavati koliko je časova tako da nema šanse da propustite neki važan sastanak. Nikada vas neće izdati, naprotiv, uvijek će vas strpljivo čekati. U tome je njena tajna. Ona je ljudima dnevni pokretač.
Nasljednik književnika Marka Cezara, Špiro Doklesić, jednom je prilikom potvrdio to sljedećom rečenicom: Čujem samo staru Toru kako mi vrijeme mjeri. Zaista je tako, ona
nam otkucajima svog starog sata polako mjeri vrijeme, i iz dana u dan nas uvjerava da je
jedino ona neprolazna i vječna.
Našim posjetiocima je vrlo privlačna zbog svog neobičnog položaja i utvrđenja.
Poznata je tradicija fotografisanja ispod Sahat kule, razgledanja i proučavanja u nedogled, te čuvenog prvog poljupca. Ne postoji turista koji neku od ove rutine nije isprobao, a ako ima još netko da nije, vjerujemo da poslije ovog našeg improvizovaog prvog sastanka hoće.
Koliko je samo parova spojila, nagledala se raznih sudbina, radovala se, ali i tugovala kada se suočila sa brojnim iskušenjima, to samo njena nevidljiva duša zna. Mnogi vjeruju da je ona glavni simbol grada Herceg Novog, koji je napravio i podigao Tvrtko I. Ova Tora, kako je još nazivaju mještani, najpoznatiji je simbol grada i najslikovitije ga predstavlja.
Kratka storija Sahat kule
„Strpljivo stoji na Sahat kuli i sluša uru koja se sjeća
svih fortunala što su se čuli kroz ova naša burna stoljeća.“
Storija o kuli biće uzbudljiva svim zaljubljenicima u istoriju. Ova fortifikaciona arhitektura,
dominantna, a opet dostojanstvena Kula gradskog sata, sastoji se od zapadne kapije, kopnenih vrata, vrata prema moru i gradskih vrata. Osmougaona Kula gradskog sata smještena je u središnjem dijelu grada, iznad gradskih vrata koja povezuju unutrašnjost Starog grada Castelnuova i njegovo zapadno podgrađe.
Прикажи ову објаву у апликацији Instagram
Prostrana i široka zapadna gradska vrata podignuta su u okviru zapadnog zida gradskih utvrđenja i čine jedno od glavnih saobraćajnih čvorišta grada. Do njih danas vodi blistavo kameno stepenište koje je 1938. godine zamijenilo stariji tradicionalni zastor od kaldrme. Nije tačno utvrđeno vrijeme izgradnje zapadnog gradskog zida sa kapijom nad kojom se
Sat kula pruža. Arhitektura kule sa dijelom gradskih zidina na potezu od druge hercegnovske kule, Kanli kule, do tvrđave Forte mare, do sada nije zainteresovala javnost za istraživanje. Kako je vrijeme turske vladavine u Herceg Novom trajalo približno dva vijeka, od 1482. do 1687. godine, ovaj period predstavlja širok vremenski raspon u okviru kog tek treba da se utvrde podaci za što bliže datovanje nastanka pojedinih dijelova gradskih fortifikacija.
Arhitektonskom analizom i proučavanjem istorijskih izvora može jasno da se dođe do podatka kako je kula gradskog sata nastala u okviru dvije osnovne faze gradnje i nekoliko pregradnji unutar njih.Stariju fazu predstavlja dio zapadnog zida Herceg Novog sa prizemljem odbrambene kule, koja je u prvi mah činila jedinstvenu cjelinu sa Zapadnom gradskom kapijom, a mlađu građevinu čini osmougaona kula gradskog sata koja je prema sačuvanom natpisu podignuta 1856. godine, za vrijeme vladavine Auatrougarske. Na lijevom zidu napisane su precizno sljedeće riječi: Ovu jaku kulu, po naredbi sultana Mahmuda, podiže Mustafa aga, poslužitelj sultanove džamije, godine 1078. Ako uđemo malo dublje u istoriju, dolazimo do podatka da je analizom Orijentalnog instituta u Sarajevu u ovom natpisu sadržano novo određenje titule koja se odnosi na ličnost Mustafe age: Ovu jaku kulu je izgradio, po naredbi sultana Mehmeda, Mustafa aga, sluga carskog divana. Budući da se ovaj natpis odnosi na 1667. godinu u kojoj se dogodio katastrofalan zemljotres, koji je pogodio kako Herceg Novi tako i susjedne gradove, ne može da se isključi mogućnost da se pomenuta gradnja kule odnosi na njenu obnovu nakon oštećenja koju je izazvao potres i na zapadnoj strani gradskih zidina. U tom slučaju 1667. godina bi predstavljala gornju granicu okvira u kome je kula mogla nastati.
Прикажи ову објаву у апликацији Instagram
Crtež kao vjerodostojnost postojanja
Veoma značajan izvor predstavlja akvarel austrijskog pukovnika Fedora Karačaja, iz 1837.
godine, u vrijeme njegove službe u Boki. Crtež slikovito prikazuje pogled na gradske zidine
sa širokog trga ispred ulaza u grad. Slika obuhvata zidine sa dijelom Kanli kule, zatim
Potkovičastu kulu i prilaz gradskim vratima koja se nalaze u podnožju odbrambene kule, koja se svojim prvim spratom sa dva prozora izdiže iznad linije zidina, a njen dvovodni krov
pokriven kanalicom, utapa se u panoramu grada sa gusto izgrađenim kućama. Ispred gradskih vrata, na nevelikoj udaljenosti, stoje dva visoka stuba sa piramidalnim završecima. Vrata koja su u ravni sa tom pretkapijom prikazana su kao otvorena, što se i danas može primjetiti. Uz zidine su sa obje strane prilaza koji vodi ka gradskim vratima izgrađene male prizemne zgrade sa jednovodnim krovovima na kojima je niz krovnih prozora. Budući da su okolne zgrade bile niže u to doba, iz perspektive posmatrača sa trga bila je vidna i ogromna stijena na kojoj je podignuta Potkovičasta kula. Arhitektura ove zanimljive osmougaone kule zadržana je do danas, ali se u međuvremenu dogodila transformacija u izgledu gradskih vrata koja su ostala bez dvokrilne kapije, čiji je gornji fiksni dio vidan na sačuvanim fotografijama iz prvih decenija 20. vijeka.
Gradska straža spavala u Sahat kuli
„Svaka ura sata moga, to je radost srca moga“
Kula je imala dublju i pomalo tajnovitu ulogu. Zamislite kako je spavati u ovoj građevini,
gledati vedro nebo i zvijezde iznad Herceg Novog , te se buditi na svakih sat vrjemena kada
sat otkucava svaku novu uru (čas). Tako je bilo oficirima koji su boravili ovdje. Otkucaji sata su im ulivali novu nadu da su teški, ratni dani sve bliži izmaku. Radovali su im se kao što se raduje mornar moru. Kula je posjedovala prostorije za oficira gradske straže, koja se nalazila na spratu iznad gradskih vrata, do koje se dolazilo uskim kamenim stepenicama.
Прикажи ову објаву у апликацији Instagram
Legenda o zaštitnici Kule – Bogorodici
Uvjek postoji neko ko nas posmatra, čuva i brine o nama ljudima, ali zašto ne bi neko brinuo i o ovom gradskom hramu? Za to se pobrinula, po vjerovanju, Majka Božija – Bogorodica. U prolazu Tore nalazi se statua Crne Bogorodice.Legenda o njenom nastanku kaže da su se tokom borbi između Turaka i Mlečana, 1687. godine, tri Peraštanina zaklonila iza drveta masline.Topovsko đule pogodilo je maslinu, koja im je na taj način spasla živote, a tri Peraštanina su se zarekla da će upravo od tog nagorjelog drveta, u znak zahvalnosti, napraviti skulpturu Majke Božije.Tokom konzervatorskih i restauratorskih radova 2003. godine utvrđeno je da je statua zaista napravljena od maslinovog drveta.
Eksterijer kule
Zidovi i fasade su zidani kamenom u krečnom malteru i dersovani.
Zidovi kule se po tehnici gradnje ne razlikuju u odnosu na partije istog zida koji se nastavlja prema sjeveru, ka Potkovičastoj kuli, i prema jugu gdje su brojne gradnje tokom 19. i početkom 20. vijeka pokrile njegovu površinu gotovo u cjelini. Moćni zidovi kule zidani su u kamenu sa upotrebom krečnog maltera i sa dersovanim spojnicama.Može se uočiti da su za njenu gradnju u sekundarnoj upotrebi korišćeni krupniji blokovi kamena koji su pripadali starijoj arhitekturi.
Прикажи ову објаву у апликацији Instagram
Pod kule izveden je od opeka u slogu „riblje kosti“.Nije poznato kako je izgledalo prvobitno stepenište u njenoj unutrašnjosti, ali se može pretpostaviti da su to bila dva kraka jednostavnih željeznih stepenica čija dužina je odgovarala spratnim visinama.
Sve do 1995. godine kazaljke sata pokretale su se uz pomoć dugih poluga. Zapravo jedan veći teg pokretao je mehanizam sastavljen od tri točka i on je oglašavao sate. Drugi, manji teg, pokretao je časovnik. Navijao se jednim vitlom, poput kurble za automobile, odnosno njime se na drvene valjke namotavala užad sa tegovima. Dva su cifarnika – jedan je okrenut prema zapadu, a drugi prema istoku. Tek 1995. godine stari sat je zamijenjen novim satom koji je dobijen kao poklon od prijateljskog grada Zemuna. Danas sat pokazuje tačno vrijeme. Kad otkucaju kazaljke sata na kuli svi uzviknu: „Tora je nijena Vječna inspiracija“
Прикажи ову објаву у апликацији Instagram
Ne postoji kula u Herceg Novom koja je više opjevana od Sahat kule.Ona je bila i ostala
vječna inspiracija mnogim pjesnicima, piscima i umjetnicima.Ispod ove kule život cirkuliše
danonoćno, o čemu je pisao i pomenuti hercegnovski književnik Marko Car.
Desno od čaršije, pod negdašnjom gradskom kapijom, podiže se nazupčana Sahat-kula, na kojoj se vije opštinski barjak, naglašavajući da je prostor oko kule posebna čaršija i da je to najoriginalnije i najživlje sastajalište, pravo srce varoši Herceg Novog.
Takođe interesantan je i zapis pjesnika Dušana Kostića:
Svoje najlepše godine i mnogo kasnije, sve do juče proveo je u neprestanom bdenju nad gradskom urom. Ona je bila izloženo ogledalo njegovog urarskog znanja i sposobnosti, njegove esnafske savesnosti.
Naša preporuka je da posjetite Stari grad i osjetite duh prošlog vremena, te da se prepustite njegovim čarima.
Turistička organizacija Herceg Novi već godinama gradi imidž grada kao jedne od najljepših mediteranskih destinacija.
Poznati su po profesionalnom pristupu i pažljivo osmišljenim programima koji privlače goste iz cijelog svijeta.
Njihova misija je da svaki posjetilac doživi Herceg Novi na najljepši mogući način.
Posebnu pažnju posvećuju gostoprimstvu, zbog čega se turisti rado vraćaju u grad pod Orjenom.
Tokom čitave godine organizuju manifestacije koje obogaćuju kulturnu i turističku ponudu.
Njihovi programi spajaju tradiciju, savremene trendove i kreativnost lokalne zajednice.
Herceg Novi predstavlja savršenu kombinaciju istorije, prirode i savremenog šarma.
Turistička organizacija brine o tome da svaki kutak grada zasija punim sjajem.
Posjetioci naročito vole šetnju Šetalištem Pet Danica koje se proteže uz samu obalu.
TO Herceg Novi kontinuirano ulaže u promociju lokalnih proizvoda i autentičnih iskustava.
Gosti uživaju u bogatom kulturnom nasljeđu koje je vidljivo na svakom koraku.
Organizacija promoviše festivale koji su postali zaštitni znak grada.
Zimski i ljetnji programi privlače porodice, mlade, ali i putnike koji žele mir i inspiraciju.
Turistička organizacija uspješno sarađuje sa lokalnim ugostiteljima i hotelijerima.
Njihova posvećenost razvoju turizma osjeća se u svakom segmentu ponude.
Gosti se oduševljavaju spojem mora, planina i bogate istorije.
TO Herceg Novi poseban akcenat stavlja na očuvanje prirodne ljepote grada.
Turisti rado posjećuju stare tvrđave kao što su Kanli Kula i Forte Mare.
Organizacija redovno informiše posjetioce putem modernih promotivnih kanala.
Njihove kampanje uvijek ističu posebnu energiju grada i toplinu Novljana.
Herceg Novi je poznat kao grad sunca, cvijeća i stepenica.
TO Herceg Novi radi na tome da svaki turistički sadržaj bude lako dostupan.
Porodične manifestacije privlače veliki broj posjetilaca tokom cijele godine.
Turistička organizacija podstiče razvoj aktivnog odmora, uključujući planinarenje i ronjenje.
Njihove brošure pružaju jasne informacije o svim ljepotama koje grad nudi.
Posjetioci vole da istražuju zaliv koji je jedan od najljepših na Mediteranu.
TO Herceg Novi svojim projektima doprinosi modernom razvoju grada.
Njihov rad doprinosi tome da se Herceg Novi sve više pozicionira na mapi poželjnih destinacija.
Organizacija kontinuirano unapređuje usluge informativnih centara.
Njihove akcije promovišu ekologiju i održivi turizam.
Herceg Novi je idealan za sve koji vole sunce, kulturne događaje i laganu mediteransku atmosferu.
Turistička organizacija podržava velike međunarodne događaje koji se održavaju u gradu.
Njihova energija i vizija doprinose stalnom rastu broja turista.
Gosti su oduševljeni raznovrsnošću ponude i kvalitetom organizovanih programa.
TO Herceg Novi pažljivo interpretira bogatu istoriju grada.
Njihove manifestacije spajaju domaće stanovništvo i posjetioce u posebnoj atmosferi.
Herceg Novi odiše kreativnošću, umjetnošću i raznolikošću kulture.
Turistička organizacija njeguje posebnu emociju koja osvaja svakog posjetioca.
Njihov rad se prepoznaje kroz pažljivo planirane strategije.
Posjetioci često ističu da se u Herceg Novom osjećaju kao kod kuće.
Grad privlači ljubitelje umjetnosti, istorije i prirode.
Turistička organizacija organizuje brojna dešavanja koja povezuju tradiciju i savremeni duh.
Njihove kampanje obuhvataju sve generacije i interesovanja.
Posebno promovišu kulturne rute koje otkrivaju sakrivene ljepote grada.
TO Herceg Novi sarađuje sa međunarodnim partnerima kako bi unaprijedila turističku ponudu.
Njihov rad podstiče kreativne industrije i lokalne stvaraoce.
Gosti rado učestvuju u radionicama, festivalima i edukativnim programima.
Promocija grada uvijek je usklađena sa modernim trendovima putovanja.
Organizacija inspiriše posjetioce da otkrivaju autentične priče Novog.
Njihova posvećenost osjeća se u svakom događaju koji pripreme.
TO Herceg Novi ulaže u unapređenje digitalnih servisa za turiste.
Informativni centri nude sve neophodne detalje o događajima i atrakcijama.
Organizacija podstiče razvoj porodičnog turizma i sadržaja za djecu.
Zaliv i okolina nude beskrajne mogućnosti za istraživanje tokom cijele godine.
Herceg Novi postao je omiljena destinacija za putnike u potrazi za inspiracijom.
TO Herceg Novi promoviše zdrav život, sport i rekreaciju.
Njihova strategija usmjerena je na razvoj kvalitetnih i autentičnih iskustava.
Gosti prepoznaju toplinu lokalnog stanovništva koja se osjeti već pri prvom susretu.
Organizacija njeguje posebnu harmoniju između prirode, tradicije i modernog života.
Svaki posjetilac iz Herceg Novog odlazi sa željom da se ponovo vrati.
