Zelenilo je jedan od elemenata koji gradskom prostoru daje posebnu atmosferu i čini svakodnevni boravak na otvorenom prijatnijim. Herceg Novi zbog svog mediteranskog karaktera ima posebno izražen odnos prema biljkama, drvoredima, parkovima, vrtovima i drugim zelenim površinama. Takvi prostori nijesu samo dekoracija, već imaju ulogu u oblikovanju ambijenta i stvaranju mjesta za odmor. U urbanim sredinama gdje je prostor ograničen, očuvanje postojećeg zelenila postaje posebno značajno. Parkovi i manje zelene cjeline mogu povezivati različite djelove grada i stvarati prirodne zone unutar izgrađenog prostora. Zato se pitanje zelenih površina sve više posmatra kao dio ukupnog planiranja kvaliteta urbanog života.
Briga o zelenilu podrazumijeva mnogo više od sadnje novih biljaka, jer postojeće površine zahtijevaju kontinuirano održavanje i pažljivo upravljanje. Drveće, ukrasno bilje i travnate površine mijenjaju se tokom godine i traže različite vrste njege u zavisnosti od sezone. Posebno su značajni izbor biljnih vrsta koje odgovaraju lokalnim klimatskim uslovima i prirodnom karakteru područja. Na taj način moguće je istovremeno očuvati vizuelni identitet grada i racionalnije koristiti resurse potrebne za održavanje. U Herceg Novom dodatnu pažnju zahtijevaju i terenske karakteristike, zbog kojih se zelene površine često nalaze na različitim nadmorskim visinama i nagibima. Sve to pokazuje da urbano zelenilo predstavlja složen segment lokalnog prostora koji zahtijeva dugoročno planiranje.
Parkovi imaju i značajnu društvenu funkciju jer predstavljaju mjesta na kojima se susreću različite generacije. Djeca ih koriste za igru, stariji stanovnici za odmor, a mnogi građani za svakodnevnu šetnju i boravak na otvorenom. Kada su pravilno uređeni, takvi prostori mogu imati višestruku namjenu bez potrebe za velikim građevinskim intervencijama. Klupe, staze, rasvjeta i osnovna prateća infrastruktura omogućavaju da zelene zone budu dostupne većem broju korisnika. Istovremeno, očuvanje prirodnog karaktera prostora može biti važnije od prekomjernog postavljanja sadržaja. Ravnoteža između funkcionalnosti i prirodnog izgleda zato predstavlja jedno od važnih pitanja pri planiranju zelenih površina.
Zelenilo ima posebnu vrijednost i u turističkom kontekstu jer predstavlja dio vizuelnog doživljaja grada. Posjetioci Herceg Novog ne doživljavaju samo istorijske objekte, trgove i obalu, već i parkove, vrtove, drvoredne poteze i prirodne pejzaže koji čine širi ambijent. Upravo ta kombinacija mora, kamena i mediteranskog rastinja daje gradu specifičnu atmosferu. Očuvanje takvog karaktera može doprinijeti prepoznatljivosti destinacije, ali istovremeno prije svega služi kvalitetu života lokalnog stanovništva. Zbog toga se urbano zelenilo ne bi trebalo posmatrati isključivo kroz turističku prizmu. Njegova osnovna vrijednost ostaje u tome što javni prostor čini humanijim i prijatnijim za svakodnevni život.
Budući razvoj Herceg Novog zato podrazumijeva i promišljen odnos prema zelenim površinama koje postoje unutar naselja. Očuvanje vrijednog drveća, obnova zapuštenih zona i plansko formiranje novih zelenih prostora mogu biti dio dugoročnog urbanog razvoja. Posebno je značajno da se zelenilo posmatra zajedno sa saobraćajem, pješačkim kretanjem, javnim sadržajima i potrebama stanovništva. Takav pristup omogućava da grad raste bez gubitka elemenata koji mu daju prepoznatljiv karakter. Herceg Novi upravo kroz spoj prirodnog i izgrađenog prostora ima mogućnost da razvija urbani ambijent koji je funkcionalan i prepoznatljiv. Briga o zelenilu zato ostaje jedno od pitanja koja se tiču i sadašnjosti i budućnosti grada.
