Lokalna uprava funkcioniše u prostoru koji građani svakodnevno koriste, zbog čega komunikacija sa stanovništvom predstavlja važan dio njenog rada. Građani najbolje poznaju probleme sa kojima se susreću u svojim ulicama, naseljima i svakodnevnim rutama. Njihove informacije mogu biti korisne pri identifikovanju problema koji možda nijesu vidljivi kroz formalne administrativne procedure. Istovremeno, lokalna uprava kroz javne informacije može građanima približiti način na koji se određeni poslovi planiraju i realizuju. Dvosmjerna komunikacija zato može pomoći boljem razumijevanju potreba i mogućnosti lokalne zajednice. U savremenom gradu takva komunikacija sve više postaje dio svakodnevnog upravljanja.
Digitalni kanali omogućavaju da informacije o radu lokalne uprave budu dostupne većem broju ljudi. Objave, obavještenja i elektronske usluge mogu smanjiti potrebu za odlaskom u institucije kada se određeni postupak može završiti na daljinu. Istovremeno, digitalna komunikacija omogućava brže informisanje o radovima, izmjenama režima saobraćaja, javnim pozivima i drugim pitanjima. Međutim, važno je da digitalni kanali ne budu jedini način komunikacije, jer dio stanovništva i dalje koristi tradicionalne oblike informisanja. Zbog toga kombinovanje različitih kanala može omogućiti širi pristup informacijama. Cilj komunikacije lokalne uprave jeste da relevantna informacija bude dostupna građanima kojima je potrebna.
Javne konsultacije predstavljaju još jedan način uključivanja građana u određene procese. Kada se planira promjena koja direktno utiče na određeni prostor ili grupu stanovnika, njihova iskustva mogu pružiti dodatne informacije. Takva komunikacija ne znači da se svaka pojedinačna sugestija automatski prihvata, već da se različiti stavovi mogu uzeti u obzir prije donošenja odluka. Posebno je korisno kada građani mogu dobiti jasne informacije o razlozima zbog kojih se određeno rješenje razmatra. Transparentan proces može pomoći da se bolje razumiju i potrebe i ograničenja lokalne uprave. Na taj način komunikacija postaje dio procesa donošenja odluka, a ne samo naknadno obavještavanje.
Mjesne zajednice i različiti oblici organizovanja građana mogu imati značajnu ulogu u prenošenju informacija sa terena. Stanovnici određenog naselja često mogu ukazati na probleme koji zahtijevaju lokalno rješenje ili dodatnu pažnju. Takva komunikacija može biti posebno korisna kada se radi o održavanju infrastrukture, javnim površinama, saobraćaju i komunalnim pitanjima. Istovremeno, lokalne institucije mogu kroz povratne informacije bolje pratiti kako se određene intervencije koriste nakon realizacije. Razmjena informacija zato može biti korisna i prije i poslije sprovođenja određenog projekta. Time se stvara kontinuiran odnos između građana i institucija.
Povjerenje u lokalne institucije gradi se kroz dostupnost informacija, jasnoću procedura i mogućnost komunikacije. Građani imaju različita očekivanja, ali svima je zajednička potreba da znaju kome se mogu obratiti i gdje mogu dobiti relevantan odgovor. Zato je važno da komunikacija bude razumljiva, pravovremena i dostupna različitim kategorijama stanovništva. Herceg Novi, kao lokalna zajednica sa različitim naseljima i potrebama, može kroz savremene modele komunikacije dodatno povezivati građane sa lokalnom upravom. Takav odnos ne podrazumijeva samo informisanje o urađenom, već i otvorenost prema pitanjima i prijedlozima. U konačnom smislu, kvalitetna komunikacija predstavlja važan dio funkcionalnog lokalnog upravljanja.
