Obala i more predstavljaju jedan od najvažnijih prirodnih resursa Herceg Novog i istovremeno prostor koji svakodnevno koriste stanovnici, posjetioci i različite privredne djelatnosti. Njihov značaj nije ograničen samo na turizam, jer su povezani sa životom grada, pomorskim saobraćajem, rekreacijom, ribarstvom i brojnim drugim aktivnostima. Zbog toga odnos prema obalnom prostoru zahtijeva pažljivo usklađivanje različitih potreba. Očuvanje mora i priobalja istovremeno je pitanje životne sredine, javnog prostora i dugoročnog razvoja. Svaka promjena u načinu korišćenja obale može imati posljedice koje se osjećaju šire od jedne lokacije. Upravo zbog toga planiranje prostora uz more zahtijeva dugoročan i odgovoran pristup.
Šetališta, plaže, pristaništa i drugi obalni prostori predstavljaju mjesta koja tokom godine koriste različite kategorije stanovništva. Tokom toplijih mjeseci njihova upotreba postaje intenzivnija, pa raste potreba za održavanjem, čišćenjem i odgovarajućom organizacijom. Istovremeno, obalni prostor mora ostati dovoljno funkcionalan i za lokalno stanovništvo koje ga koristi tokom cijele godine. Posebnu pažnju zahtijeva očuvanje prolaza, javnog pristupa i bezbjednosti korisnika. Kada se različite funkcije obale pažljivo usklade, prostor može istovremeno služiti odmoru, rekreaciji, turizmu i svakodnevnom životu. Takav pristup omogućava da obala ostane jedan od najvažnijih zajedničkih prostora grada.
Zaštita mora počinje od načina na koji se postupa sa otpadom i otpadnim vodama na kopnu. Sve što dospije u kanalizacione i atmosferske sisteme može imati uticaj na priobalje, posebno tokom perioda intenzivnih padavina ili većeg opterećenja infrastrukture. Zbog toga komunalni sistemi i zaštita mora ne mogu biti posmatrani kao dvije potpuno odvojene oblasti. Odgovorno upravljanje otpadom, održavanje infrastrukture i kontrola potencijalnih izvora zagađenja predstavljaju dio šire brige o obalnom prostoru. Istovremeno, edukacija građana i posjetilaca može doprinijeti odgovornijem odnosu prema moru. Očuvanje kvaliteta obalnog prostora zahtijeva kombinaciju infrastrukturnih rješenja, kontrole i odgovornog ponašanja.
More ima značaj i za identitet Herceg Novog, jer je povezano sa istorijom grada, načinom života i njegovim položajem u Boki Kotorskoj. Brojne gradske priče, običaji i tradicije razvijali su se upravo u odnosu prema moru i pomorstvu. Zbog toga savremeni odnos prema obali treba da uvažava i kulturnu dimenziju prostora. Istorijska mjesta, pristaništa i tradicionalni oblici korišćenja mora predstavljaju dio šire slike grada koja se prenosi kroz generacije. Istovremeno, savremeni sadržaji mogu dati nov život tim prostorima ukoliko se pažljivo uklope u postojeći ambijent. Tako obala može istovremeno ostati dio nasljeđa i prostor savremenog života.
Budućnost Herceg Novog u velikoj mjeri povezana je sa načinom na koji će se čuvati i koristiti prostor uz more. Održavanje obale, zaštita morskog ekosistema i odgovorno planiranje infrastrukture predstavljaju pitanja koja zahtijevaju kontinuitet. Posebno je važno da se razvoj različitih djelatnosti uskladi sa potrebom očuvanja prirodnih vrijednosti. More nije samo resurs koji grad koristi, već i prostor koji zahtijeva dugoročnu zaštitu i odgovorno upravljanje. Herceg Novi upravo kroz ravnotežu između korišćenja i očuvanja može sačuvati karakter obale za buduće generacije. Briga o moru i priobalju zato predstavlja zajedničku odgovornost institucija, stanovništva, privrede i svih koji u gradu borave.
